Granulat od reciklirane gume

Naša kompanija se bavi proizvodnjom parking stubova, parking ivičnjaka, zaštitnika ivica, podloga za igrališta i sportske terene, bokobrana i drugih proizvoda od gumenog granulata koji se dobija od reciklirane gume.

Svake godine milioni automobilskih guma bivaju odbačeni. Često ih možemo naći u jarcima pored puta ili, jednostavno, u kantama za smeće. Ove gume najčešće završavaju na smetlištima gde su im potrebne decenije kako bi počele da se razgrađuju. Na ovaj način ogromne količine guma zauzimaju prostor na deponijama koji je danas preko potreban s obzirom da živimo u potrošačkom društvu koje proizvodi ogromne količine smeća. Neretko, čemu možemo i sami biti svedoci, automobilske gume bivaju paljene i na ovaj način doprinose zagađenju vazduha i ugrožavaju zdravlje ljudi koji su izloženi dimu otpuštajući opasna hemijska jedinjenja u vazduh.

Srećom, pojedine kompanije danas otkupljuju iskorišćenje automobilske i gume za ostala vozila sa ciljem da ih recikliraju i ponovo upotrebe gumeni materijal. Guma je zapravo prirodan materijal, ne vrsta plastike, što mnoge ljude može iznenaditi. Gumu ili kako je mi još zovemo, kaučuk, dobijamo iz kaučukonosnih biljaka. Na drvenastoj biljci se napravi zarez iz kojeg počinje da curi mlečno-smolasta smesa – kaučuk – koja se potom prerađuje u trajan materijal koji nam je svima poznat – gumu.

Guma se u velikoj meri koristi u najrazličitijim proizvodima danas i sa ovim materijalom smo se svi u nekom obliku susreli. Normalno, ona je izuzetno rastegljiva, fleksibilna i vodootporna što je čini idealnom za automobilske gume i to jeste njena najčešća primena.

Interesantna činjenica o gumi je njeno poreklo. Naime, kaučukonosno drvo su otkrili Evropljani kada su stigli u Ameriku odakle su pored kafe, kukuruza i drugih biljaka bez kojih danas ne možemo da zamislimo život otkrili i – gumu, to jest kaučuk. Elastičnu materiju su Maje i Inke koristile za pravljenje obuće, posuda za vodu i izradu lopti kao i drugih predmeta.

Kako nije napravljena od sintetičkih materijala i korišćenjem opasnih i štetnih hemikalija i kako traje izuzetno dugo, guma predstavlja idealan materijal za razne proizvode koji beneficiraju od njenih najbitnijih karakteristika kao što su elastičnost i fleksibilnost. Zbog toga je guma, u vidu gumenog granulata, pronašla veliku primenu i kod naših proizvoda za opremanje parking mesta, garaža, dečijih igrališta, sportskih terena…

Gde je sve po zakonu dozvoljeno, a gde zabranjeno parkiranje

Parking mesta uvek nedostaje, bar onih koja se ne plaćaju, pa se vozači dovijaju parkirajući npr. na trotoar ili neku zelenu površinu. Međutim, ako auto odnese „pauk“, ceh može da bude veoma papren. 

Stoga ćemo pokušati da rešimo najčešće nedoumice, kao i da podsetimo vozače gde ne sme da se parkira.

Trotoar – iskonska dilema

Ne smete da parkirate na trotoaru, osim ako je to dozvoljeno (regulisano) saobraćajnom signalizacijom, i ako na trotoaru, kada je vozilo parkirano, ostane slobodan prolaz za pešake najmanje širine 1,60 metara, koji ne sme biti uz ivicu kolovoza.

Koliko prostora mora da se ostavi drugim vozilima?

Zabranjeno je parkiranje na delu puta gde bi širina slobodnog prolaza od parkiranog vozila do neisprekidane (pune) linije na kolovozu, suprotne ivice kolovoza ili neke prepreke na putu bila manja od tri metra.

Dakle, morate da ostavite minimum tri metra prostora drugim vozilima da mogu bezbedno da prođu pored vašeg.

Minimalna udaljenost od raskrsnice?

Nije dozvoljeno parkiranje na raskrsnici, kao ni na udaljenosti manjoj od 5 metara od raskrsnice.

Međutim, ako je reč o jednosmernoj ulici, dozvoljeno je parkiranje i na odstojanju manjem od 5 metara nakon raskrsnice, posmatrano u dozvoljenom smeru kretanja u toj ulici. To znači da u jednosmernoj ulici smete da parkirate odmah uz raskrsnicu tek kada je prođete, ne pre nje.

Minimalna udaljenost od zebre?

Podrazumeva se da ne smete da parkiratena pešačkom prelazu (zebri), ali ne smete ni na udaljenosti manjoj od 5 metara od njega.

Međutim, ako je reč o jednosmernoj ulici, dozvoljeno je parkiranje i na odstojanju manjem od 5 metara nakon pešačkog prelaza, posmatrano u dozvoljenom smeru kretanja u toj ulici. To znači da u jednosmernoj ulici smete da parkirate odmah uz pešački prelaz tek kada ga prođete, ne pre njega.

Isto važi i za prelaz biciklističke staze preko kolovoza.

Gde ne sme da se parkira?

Osim gore navedenih mesta, ne smete da parkirate ni:

1)      na stajalištu za vozila javnog saobraćaja, kao ni na udaljenosti manjoj od 15 metara ispred i iza oznake na kolovozu kojom je stajalište označeno

2)      na prelazu puta preko železničke pruge ili tramvajskih šina, kao ni na udaljenosti manjoj od 5 metara

3)      u blizini železničke pruge ili tramvajskih šina ako se time ometa prolazak voza ili tramvaja

4)      u tunelu, podvožnjaku, galeriji, na mostu i nadvožnjaku

5)      u blizini vrha prevoja ili u krivini gde je preglednost puta nedovoljna ili se obilaženje vozila ne može obaviti bezbedno

6)      na mestu na kome bi auto zaklanjao saobraćajni znak

7)      na biciklističkoj ili pešačko-biciklističkoj stazi, odnosno traci

8)      na putu na kome su kolovozne trake fizički odvojene, osim ako je to dozvoljeno saobraćajnim znakom

9)      iznad priključka na vodovodnu mrežu i ulaza u kanalizaciju ili drugu mrežu komunalnih službi

10)  na mestu na kome bi se onemogućio pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom već parkiranom vozilu

11)  na pešačkoj stazi, odnosno na delu trotoara koji je namenjen za kretanje lica sa posebnim potrebama

12)  na trgovima, na pešačkoj zoni i protivpožarnom putu

13)  na pristupnoj saobraćajnici, kolskom prolazu između stambenih zgrada, odnosno prolazima u blokovima naselja

14)  na saobraćajnicima van uličnih parkirališta koje povezuju parking prostore i stambene zgrade sa drugim saobraćajnicama

15)  na kolskom ulazu, odnosno izlazu iz zgrade, dvorišta ili garaže

16)  na saobraćajnoj traci za uključivanje, isključivanje, zaustavnoj traci, saobraćajnoj traci za vozila javnog prevoza i tramvajskoj baštici

17)  na parking mestu za vozila osoba sa invaliditetom

18)  na parking mestu koje je rezervisano za vozila određenih korisnika

19)  na površinama na kojima je saobraćajnim znakom zabranjen saobraćaj vozila

Šta je sa zelenim površinama?

Na zelenim površinama zabranjeno je parkiranje. Naime, lokalne samouprave mogu da zabrane parkiranje i na drugim mestima/površinama, osim gore navedenih po Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima.

Na primer, Grad Beograd je parkiranje na zelenim površinama regulisao Odlukom o komunalnom redu, u čijem Članu 23 piše:

U cilju zaštite površina javne namene i površina u javnom korišćenju zabranjeno je kretanje, zaustavljanje ili parkiranje vozila na javnoj zelenoj površini, zelenoj površini oko objekta javne namene i zelenoj površini u javnom korišćenju.

Što se tiče kazne, u istoj Odluci piše:

–      Novčanom kaznom od 25.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice ako se kreće, zaustavlja ili parkira vozilo na javnoj zelenoj površini (parkovi, spomen parkovi, zelene površine na skverovima, trgovi i pjacete, zelene površine duž i u okviru puta) i na zelenoj površini oko objekta javne namene.

–      Novčanom kaznom od 15.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice ako se kreće, zaustavlja ili parkira vozilo na javnoj zelenoj površini (travnjaci, drvoredi i drugi zasadi, zelene površine duž obala reka i drugih vodenih površina, pošumljeni tereni, rekreacione površine i dr.) i na zelenoj površini u javnom korišćenju;

Da li auto sme da se parkira na kolovozu na putu van naselja?

Prema Članu 64 ZOBS, sme:

„Na javnom putu van naselja, vozač koji parkira vozilo dužan je da uvek kad za to postoji mogućnost, parkira vozilo van kolovoza.“

Dakle, dozvoljeno je, ali ako postoji mogućnost da ga parkira van kolovoza, tj. da ga skloni s puta, onda je vozač dužan to i da učini.

Razlika između zaustavljanja i parkiranja

Razjasnimo i razliku između zaustavljanja i parkiranja.

Po zakonu, zaustavljanje je svaki prekid kretanja na putu u trajanju do tri minuta, pri čemu vozač ne napušta vozilo.

Naravno, ne računa se prekid kretanja zbog postupanja po saobraćajnom znaku ili pravilu.

Stoga, izađete li iz automobila, računa se da ste ga parkirali, bez obzira na to koliko dugo provedete van njega. Na primer, izletite „na brzinu“ da kupite cigarete na kiosku, a auto ostavite na putu sa upaljena „sva četiri“ – smatra se da ste auto parkirali.

Ili ako ostanete u autu, ali stojite na putu duže od tri minuta – smatra se da ste auto parkirali.

Uopštena zabrana

Član 62 ZOBS kaže da:

„Vozač ne sme da parkira vozilo na mestu na kome bi ono ugrožavalo bezbednost drugih učesnika u saobraćaju ili predstavljalo smetnju za normalno odvijanje saobraćaja ili kretanje pešaka.“